Reduše (Đurđevače): Stanište, rasprostranjenost i slične vrste

Stanište i rasprostranjenost reduša(đurđevača)

Nalazimo ih po poljima s dubokom travom, često u voćnjacima, po proplancima, na rubovima šuma i pod grmljem, parkovima. Raste u vrzinim kolima ili polukrugovima, istovremeno u zbijenim grmovima. Uokrug vrzinih kola raste bujnija i zelenija trava, te je njihovo staniše lako otkriti dok ove gljive još nisu promolile svoje glave. rastu širom bivše Jugoslavije. U ravnicama (čak i močvarnim) i na planinskim livadama. Javlja se i na Jadranu, od Istre do Crne Gore. Vrlo česta u Hrvatskom zagorju i Prigorju, u Gorskom kotaru i Bosni, najčešće u Panonskoj Niziji.

Doba rasta 

Od marta do juna, prema toploti i nadmorskoj visini staništa.

Jestivost 

Jedna od najukusnijih gljiva uopšte. Najbolje su na žaru, zatim pržene u maslacu, pirjana (malo tvrđa, no i tako vrlo ukusna)

Slične vrste

Po stasu i bojama klobuka najsličnija joj je otrovna olovasta rudoliska, Entoloma lividum, no ova ima u početku žute, zatim ubrzo ružičaste listiće i otrusinu. Veoma otrovna crvenkasta cjepača, Inocybe patouillardi Bres. Razlikuje se u prvenstveno po tanjem mesu, koje pocrveni, te po smeđoj otrusini.
     Nijedna od ovih gljiva ne raste u krugovima, a rijetko kada se javljaju tako rano u godini kao reduše (đurđevače).
     U travi i u krugovima rastu livadne bjelice i još neke druge bijele žestoko otrovne gljive. One imaju bitno tanje meso i vitkiji stručak.

Klobuk reduše

4-15 cm, poluloptast, pa jastučast, nikad udubljen. Stariji može biti valovit i nepravilno iskrivljen; rub podvrnut. Kožica tanka i pri guljenju puca, suha i nije glatka, nježno meka na dodir. Tjeme ponekad potkovičasto utisnuto. Bjeličast, sivkast, sivooker, najčešće krem ili kao vrlo svijetla bijela kafa. Ponekad s lila partijama - u svim nijansama toliko svijetao da djeluje kao bijel. Često kapljaste površine. Često ih nađemo na dva (pa i više) srasla klobuka, jer ove gljive rastu zbijeno.

Listići reduše

S jarkom ili zupcem prirasli, karakteristično uski, samo nekoliko milimetara široki, gusti, sa cijelom oštricom. Istobojni s klobukom, malo svjetliji od njega.

Otrusina bijela.

Stručak reduše

4-8/1-3 cm, valjkast ili u donjoj polovici zadebljan, go, ponekad vlaknasto iskrzan i uzdužno izbrazdan. Gotovo bijele boje, tvrd i pun.

Meso reduše

je debelo, kompaktno, bijelo, nemramorisano. Ukus i miris intenzivno podsjeća na brašno ili tijesto. Taj miris se osjeti ponekad i od micelija, kad gljive još nisu izbile na površinu.

Mikroskopija

Spore hyaline, neamyloidne, granulirane sitnije, elipsoidne, 4,5-6,5/3-4 ml. Bazidiji siderophilni, tj. sa zrncima koja potamne u dodiru s metalima (reakcija na karminoctenu kiselinu. himenij bez cystida.